Plućnjak, Medunica - PULMONARIA OFFICINALIS

Plućnjak, Medunica, džigeričnjak, velikdanak, kudravac, plućnica, zdravilna pljučnica - kao trajna biljka raste najviše u listopadnim šumama na vlažnim mjestima medu grmljem, na krčevinama i drugdje. Traži redovito dublju humoznu zemlju, te na tim mjestima često dolazi u velikom mnoštvu. Prizemni listovi imaju duge peteljke, oblika su jajasta, zašiljena i po obodu čitava. Listovi na stabljici su sjedeći i manji od prizemnih listova. Gornja strana listova je tamnozelene boje išarana svjetlo zelenim pjegama, dok je donja strana svjetlo zelena. Cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike, koja naraste do 30 cm visine. Čitava je biljka gusto pokrivena oštrim dlakama. Cvate u rano proljeće već u III mjesecu cvjetovima razne boje, od ružičaste do ljubičaste. Iza cvatnje, pošto su se listovi potpuno razvili, vrši se njihovo sabiranje (Folia Pulmonariae). Listovi se suše na sjenovitom i zračnom mjestu u tankom sloju. Sabiranje za vrijeme vlažnog i kišovitog vremena kao i sušenje u debljem sloju izaziva kvarenje droge tj. listovi lako pocrne i poprime pljesniv miris. Dobro osušeni listovi veoma su lagani, te imadu svjetlo sivozelenu boju. 5 kg svježe sabranih listova daje 1 kg suhih. Zbog sadržaja sluzi upotrebljava se u narodnoj medicini za liječenje prsnih bolesti, te za jačanje i čišćenje krvi.

Gavez, Crni Korijen, Navadni Gabez, Volovski Jezik (SYMPHYTUM OFFICINALE)

Gavez, Crni Korijen, Navadni Gabez, Volovski Jezik (SYMPHYTUM OFFICINALE) vrlo je rasprostranjena i trajna biljka, cvate čitavog ljeta, a visina stabljike dosiže do 60 cm. Iz glavnog, mesnatog i vretenastog korjena izbija zeljasta, razgranjena stabljika, koja je iznutra šuplja. Naizmjenično poredani listovi uskog su jajastog oblika i po čitavoj površini hrapavi uslijed guste obrastenosti dlakama. U toku čitavog ljeta iz pazuha gornjih listova izbijaju ljubičasti ili blijedo žuti cvjetovi. Cvjetovi su s peteljkom, a okrenuti su prema dolje. Nalazi se najčešće po vlažnim mjestima uz jarke, putove, na livadama, uz rubove šuma i drugdje. U toku čitave vegetacije sabiru se listovi (Folia Symphyti), a suše se na sjenovitom i zračnom mjestu u tankom sloju. Od ove biljke najčešče se s proljeća ili s jeseni sabire korijen (Radix Symphyti, Radix Consolidae). Korijen gaveza Korijen gaveza se iskopa, očisti od sitnijih i trulih dijelova korjena, dobro opere u vodi, i stavi na sušenje bilo na sunce bilo, na toploj peći. Deblji dijelovi korjena razrežu se po duljini zbog lakšeg sušenja. Korijen je na površini tamno-smeđi do crn, a na prelomu je bijele boje. Nepropisno osušen korijen, sušen naročito na visokoj temperaturi pokazuje na prelomu nakon sušenja tamno-smeđu boju, te se kao takav ne može staviti u promet. Od 4 kg svježeg korjena dobije se 1 kg suhog. Gavez se upotrebljava za liječenje rana, kod krvarenja, proljeva, kod grčeva u želucu, kao i kod prehlade i bolesti organa za disanje.

Srčna Moč, Trava od Srca, Uspravna Petoprsta (POTENTILLA TORMENTILLA)

Srčna Moč, Trava od Srca, Uspravna Petoprsta (POTENTILLA TORMENTILLA) je niska trajna zeljasta biljka sa nepravilnim gomoljastim podankom veličine obično poput palca. Do 30 cm visoka stabljika uspravna je ili prilegla uz tlo, a u gornjem dijelu razgranjena. Prizemni listovi imaju peteljku, 3 — 5 listića i vrlo rano uvenu. Listovi na stabljici su sjedeći, imaju također 3 listića, te sa razvijenim palistićima daju izgled kao da imaju 5 listića. Listići stoje kao prsti na ruci, te je odatle ime biljci — petoprsta. Žuti cvjetovi razvijaju se pojedinačno u gornjem dijelu stabljike. Biljka cvate čitavo ljeto. Raste po livadama i pašnjacima kako u nizinama tako i u brdskom i u planinskom području. Nalazi se i uz rubove šuma, u svijetlim šumama, a u većem mnoštvu dolazi u vrištinama obično u zajednici sa vrijeskom (Calluna vulgaris). U proljeće i u jesen sabire se podanak (Rhizoma Tormentillae), koji se nakon iskapanja očisti od natrulih dijelova, zatim od nadzemnih dijelova stabljike, opere se u vodi, te se suši bilo na suncu ili ukoliko se sabire u jesen na toploj peći. Poslije sušenja odstrane se sa podanka korjenčići, a njihovo odstranjivanje najbolje je vršiti putem rešetanja. Dobro osušen korijen je veoma tvrd, ne smije biti nagoren, na površini je tamnosmeđe boje, a na prelomu je ružičast do tamno crven. Od 2,5 do 3 kg svježeg korijena dobije se 1 kg suhog. Zbog velikog sadržaja tanina služi vrlo dobro kao sredstvo koje steže. Upotrebljava se protiv proljeva, krvarenja, raznih upala, za ispiranje rana i dr.

Majčina Dušica, Materina Dušica, Tamjanika (THYMUS SERPYLLUM)

Majčina Dušica, Materina Dušica, Tamjanika (THYMUS SERPYLLUM) je trajni maleni grm, visine oko 30 cm, pokriva često u većim skupinama sunčane i suhe površine. Često se susreće na suhim travnjacima i pašnjacima. Stabljika se sastoji iz poleglih i odrvenjelih izdanaka crveno mrke boje iz kojih izbijaju mnogobrojni ogranci. Stabljika je pokrivena malim okruglasto jajastim listovima sa kratkom peteljkom. Listovi su po rubu cijeli prema dolje slabo povijeni i točkasti od mnogobrojnih žlijezda sa eteričnim uljem. Ružičasti ili ljubičasti mali cvijetovi razvijaju se na vrhovima ogranaka, a okupljeni su u okruglastim cvastima. Cvate čitavo ljeto, za koje se vrijeme sabire čitava biljka (Herba Serpylli). Biljka se prireže najčešće srpom, očisti se od primjese trava, i suši u hladu na zračnom mjestu. Prilikom sabiranja biljka se ne smije čupati iz tla, jer sabrana biljka ne smije sadrzavati korjenje niti odrvenjele dijelove stabljike. Čitava je biljka vrlo ugodnog i aromatičnog mirisa, koji potječe od eteričnog ulja, koje se iz biljke može dobiti destilacijom (Oleum Serpylli). Suhu drogu potrebno je duvati na suhom i tamnijem mjestu, a najbolje je prešati je u bale, jer je prešana droga manje podložna vanjskim uticajima, pa će na taj način dulje zadržati svoj aromatični miris. 4 kg svježe biljke daje 1 kg suhe droge. Kao droga upotrebljava se kod bolesti pluća i dišnih organa, bolesti mjehura, bubrega i ženskih bolesti.

Plućnjak, Medunica - PULMONARIA OFFICINALIS

Plućnjak, Medunica, džigeričnjak, velikdanak, kudravac, plućnica, zdravilna pljučnica - kao trajna biljka raste najviše u listopadnim šumama na vlažnim mjestima medu grmljem, na krčevinama i drugdje. Traži redovito dublju humoznu zemlju, te na tim mjestima često dolazi u velikom mnoštvu. Prizemni listovi imaju duge peteljke, oblika su jajasta, zašiljena i po obodu čitava. Listovi na stabljici su sjedeći i manji od prizemnih listova. Gornja strana listova je tamnozelene boje išarana svjetlo zelenim pjegama, dok je donja strana svjetlo zelena. Cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike, koja naraste do 30 cm visine. Čitava je biljka gusto pokrivena oštrim dlakama. Cvate u rano proljeće već u III mjesecu cvjetovima razne boje, od ružičaste do ljubičaste. Iza cvatnje, pošto su se listovi potpuno razvili, vrši se njihovo sabiranje (Folia Pulmonariae). Listovi se suše na sjenovitom i zračnom mjestu u tankom sloju. Sabiranje za vrijeme vlažnog i kišovitog vremena kao i sušenje u debljem sloju izaziva kvarenje droge tj. listovi lako pocrne i poprime pljesniv miris. Dobro osušeni listovi veoma su lagani, te imadu svjetlo sivozelenu boju. 5 kg svježe sabranih listova daje 1 kg suhih. Zbog sadržaja sluzi upotrebljava se u narodnoj medicini za liječenje prsnih bolesti, te za jačanje i čišćenje krvi.

Divlja Ruža, Pasja Ruža, Šipak, Šipurak, Šipek - ROSA CANINA

Divlja Ruža, Pasja Ruža, Šipak, Šipurak, Šipek - ROSA CANINA - uspravan je i dobro poznat grm sa savijenim granama i oštrim trnjem, visine do 2 m. Raste najviše po rubovima šuma, uz ograde, međe i puteve, te po pašnjacirna i živicama nizinskog i brdskog područja. Listovi su neparno perasti, a listići su jajastog oblika i oštro nazubljeni. Pri osnovi lisne peteljke nalaze se lisni zalisci. Veliki ružičasti cvjetovi obično se razvijaju pojedinačno. Čaška se sastoji od 5 zelenih lapova, koji su prema dolje savinuti, te prilikom dozrijevanja ploda otpadaju. Biljka cvate od VI—VII mjeseca. Često se već od VIII mj. sabiru kao droga plodovi koji prilikom sabiranja moraju biti tvrdi i svijetlo crvene boje (Fructus Cynosbati). Sabrane plodove najbolje je sušiti na umjetnoj toplini do 50° C, jer će samo tako zadržati svoju prirodnu svjetlo-crvenu boju. Plodovi sušeni na višoj toplini promijene boju i postanu tamno-crveni, pa čak i tamno-smeđi i crni, ukoliko pregore. Tamniju boju prilikom sušenja poprimaju plodovi, koji su sabrani u zrelom i mekanom stanju. Sabrana i osušena droga ne smije sadržavati peteljke niti smeđe i crne pregorjele plodove. Osim osušene droge u cijelom stanju Često dolazi u promet i šipak koji je po dužini razrezan, iz kojeg su očišćene sjemenke i dlačice, te potom osušen na način kao i cijeli plod. Iz 2 kg svježeg šipka dobije se 1 kg suhog. Čaj od šipka vrlo je zdravi napitak bogat na C-vitaminu. Osim kao napitak uzima se za liječenje katara crijeva, kod kamenaca u bubrezima i mokraćnom mjehuru. Svježi plodovi šipka služe za pravljenje vrlo ukusnog i zdravog pekmeza.

Velika Kopriva, Žara - URTICA DIOICA

Velika Kopriva, Žara, Velika Žgoča, Pekoča Kopriva - vrlo je poznata biljka koja kao trajni korov sa vrlo razgranjenim podankom raste u blizini naselja, uz putove i živice, te u rjeđim šumama. Zeljasta je stabljika visoka do 1 m, uspravna i četverobridna. Listovi su jajasta ili srcolika oblika na vrhu zašlljeni, a po rubu pilasto nazubljeni. Kroz čitavo ljeto cvate neuglednim cvjetovima složenim u cvatove oblika poput resa. I stabljika i listovi pokriveni su žlijezdastim dlakama iz kojih, prilikom dodira, curi sok koji žari. Kao droga sabire se korijen i list, a rjeđe čitava biljka prije cvatnje i sjeme. Korijen (Radix Urticae) se kopa u proljeće i u jesen, očisti od nadzemnih dijelova, opere u vodi i suši na suncu ili na toplom mjestu. 3—4 kg svježeg korjena daje 1 kg suhog. U toku čitavog ljeta sabiru se listovi (Folia Urticae), na taj način da se osmiču sa stabljike i posuše na zračnom mjestu. Kod sabiranja listova potrebno je ruke zaštititi rukavicama ili na drugi način, jer svi dijelovi biljke žare i na koži stvaraju osip. Listovi sušeni u debljem sloju kao i oni sušeni na suncu vrlo lako pocrne i izgube svoju prirodno zelenu boju. Osušene Iistove prije pakovanja treba pretresti vilama kako bi se iz njih otstranili dijelovi cvjetova i sjemena kao i druge primjese koje drogu čine manje vrijednom i prasnom. 5 kg svježih listova daje 1 kg suhih. Za sabiranje listova služi i mala kopriva, (Urtica urens) koja je jednogodišnja i visine do 50 cm. Kopriva podražuje kožu, jača rad želuca i probavnih žlijezda, a upotrebljava se i protiv krvarenja, proljeva i dr. Sabrana prije cvatnje služi i kao vrlo zdravo povrće.

Kupina, Robida, Crna Malina, Crna Jagoda - RUBUS FRUTICOSUS

Kupina, Robida, Crna Malina, Crna Jagoda - RUBUS FRUTICOSUS - trajan bodljikav grm sa dugim izdancima, koji su prilegnuti vise uz tlo. Perasti listovi sastavljeni su iz 3 — 5 lističa jajolika oblika, po rubu nazubljeni. Lisna peteljka obraštena je oštrim bodljikama. Listići su s gornje strane tamno zeleni, a s donje strane svjetlije boje uslijed mnogobrojnih dlačica koje pokrivaju naličje lista. Bijeli ili bijelo ružićasti cvjetovi razvijaju se na vrhovima dvo-godišnjih izdanaka u VI i VII mjesecu. Zbirni plod je sočan, a sastavljen je od sitnih mesnatih koštunica, a u zrelom je stanju sjajan i crn. Biljka je vrlo rasprostranjena gotovo na svim predjelima, a rado se pojavljuje u većem mnoštvu na šumskim čistinama, krčevinama, te u živicama i šikarama. Po suhom vremenu od V do IX mj. sabiru se listovi (Folia Rubi fruticosi). Listovi se sa grana osmiču, no pri tome ruke treba dobro osigurati bilo rukavicama ili ih oviti krpama zbog bodljika koje najviše smetaju sabiranju. Poslije sabiranja listovi se očiste od vršaka grančica, od nedozrelih plodova kao i od izgriženih i potamnjelih listova, te se stave sušiti na sjenovito mjesto u tanjem sloju. Osušena droga mora imati listove prirodno zelene boje. Iz 4 do 5 kg svježih listova dobije se 1 kg suhih. Zbog sadržaja treslovina narod upotrebljava listove kupine kao čaj koji steže, pa se uzima kod proljeva, krvarenja, prehlade u bolestima grla, za čišćenje krvi itd. Kao čaj za uživanje priređuje se obično pomiješan sa listom jagode, maline ili plodom šipka. Iz sočnih i jestivih plodova priređuje se pekmez, voćni sok i vino.

Bolovi u Uhu - Recepti Za Lečenje Obolelog Uha

U bocu nasuti maslinovog ulja i začepiti je. Zatim bocu sa uljem staviti u nepečen pšenični ili ječmeni hleb (tijesto). Ovaj hljeb ispeći pod sačom (crepuljom). Kad se hljeb ispeče i ohladi, iz njega izvaditi bocu sa maslinovim uljem. Zatim natući svježe čuvarkuće. Istucanu travu staviti u lanenu krpu i na tu travu nasuti maslinovog ulja iz boce koja je izvađena iz hljeba. Zatim travu još jednom istući, sve to progrijati uz vatru, pa iz ove trave, pomešane sa uljem, nakapati 5 kapi soka u uho. Ove kapi stavljati u uho 5 večeri. Narednih 5 jutara uho treba čistiti. Zatim još 3 večeri stavljati u uho po 5 kapi soka od čuvarkuće pripremljenog na napred opisani način. II Lanenu krpu potopiti u rastopljen vosak. Zatim ovu krpu staviti u obliku lijevka, pa taj lijevak provući kroz prorez napravljen na tabaku debelog papira i staviti ga u uho. Zatim lijevak zapaliti. Ovo raditi dva puta u 4 mjeseca. Oko uha namazati maslinovog ulja. Zatim na to mjesto priviti neopranu (sjernu) vunu. III U stakleni sud staviti 9 grama matičnog mliječa i 250 grama prirodnog meda i dobro ih izmešati drvenom ili plastičnom kašikom (nikako metalnom). Zatim sud sa izmiješanim medom i mlečom zamotati u mokru crnu platnenu krpu i staviti ga na mračno i hladno mjesto. Prije uzimanja mleča i meda treba usta dobro isplakati mlakom vodom. Uzimati prije doručka i pre večere po jednu kafenu kašičicu ove mešavnne. Kašičica mora biti od drveta ili plastike. Med se mlečom staviti pod jezik, držati ga oko jedan minut, kako bi se istopio, a zatim ga progutati. Količinu od 9 grama mleča i 250 grama meda spravljati 6 puta i uzimati dok se sve ne utroši. IV Nabrati sledeće vrste svežih trava: list muške bokvice 1 dio list ženske bokvice 1 dio trava šunica 2 dijela Ove trave pomešati, oprati u hladnoj vodi, a zatim ih stući u nekom sudu koji se ne obija, najbolje u drvenom avanu. Iz istucane smese trava iscediti sok. Izjutra do pola sata posle matičnog mleča popiti 3 jedaće kašike ovog soka. Ovaj sok pripremati i piti 40 dana.

Krvarenje iz Uha – Recept Za Zaustavljanje Krvavljenja Iz Uha

Napraviti mešavinu od sledećih vrsta trava: trava rusomača (hoću-neću) 25 grama kora belog hrasta 50 grama list breze 50 grama Ovu mešavinu staviti u sud i preliti sa pola litra proključale vode. Sud poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata, a zatim čaj procediti. Ohlađen čaj presuti u bocu. Svakog sata piti po 4 jedaće kašike ovog čaja. Pripremljenu količinu čaja popiti u toku dana. Ovaj čaj ponavljati 3 puta u 7 dana, a onda prekinuti sa njegovim uzimanjem.

KIJAVICA - Lecenje Kijavice

Ova bolest može biti mala i kratkovremena, a može biti posve teška, opasna i trajna. Kijavica može doći od prehlade, od nazeba, a može i od udisanje otrovne prašine. Ima kijavica koje donesu i groznicu, i opštu nemoć tela, i kašalj, i jaku čelobolju, žeđ neugasivu, bunilo, promuklost, strašnu slinavost u nosu i ustima i odvratnost prema jelu. Često od nje dolaze bolovi ne samo po čelu nego i u obrazima, zubima, desnima i ušima. Ona se najlakše dobija kad se naglo pređe oznojen u sobi, u hladnoću jaku. Još jača kijavica dobije se kad se ko suviše umori nekim radom, pa onako umoran i vruć legne da počiva u hladnom i vlažnom mestu. Ona se može dobiti kad umoran čovek mnogo peva, viče ili zviždi idući suprot severnog hladnog vetra. Naravno, ovo neće dobiti onaj koji se bavi svaki dan u otvorenom vazduhu, nego oni što se bave većinom po sobama i kafanama. Ona se može dobiti i od drugog, jer je ta bolest prilepljiva. Kad se napusti, ona može biti i opasna za život. Kijavicu neće dobiti skoro niko i nikad ko navikne da pere i da trlja vrat i prsa hladnom vodom, i ko udešava da se nikad ne oznoji u sobi iz koje mora izlaziti usput na hladnoću. Napominjemo da mnogima pomaže u lečenju kijavice obilato jedenje najljućeg rena utrvenog, a bunilo razgoni kad se stavi za vrat rakije začinjene medom ili biberom. Takođe pomaže i ona prosta upotreba vrelog, usijanog u vatri gvožđa, to jest treba, pre leganja u postelju, držati gvozdenu lopatu ili vatralj pred nosom i onu vruću paru kroz nos udisati. Promeni dva—tri vrela vatralja tako, pa posle namaži nos, nozdrve i slepe oči lojem, pa očekuj ozdravljenje. Neki stave i ovo: Savij jednu čistu krpu četvorostruko. Ugrej istu dobro kraj vatre i tako vruću obaviti na lice, ali tako da ne dolazi hladan vazduh ispod nje do nosa. Udisati na nos i izdisati na usta. Kad te mnogo davi, otvori usta pa izdiši, ali nos i gornje lice da je zatvoreno rečenom krpom. Čim se krpa ohladi, treba je iznova ugrejati. Tako učiniti uveče jedno tri sata, pa ćeš osetiti neku prijatnost i lakoću. Tad stavi dvostruku toplu krnu na lice, obuhvati je rukama da ne spadne, pa spavaj. Sutra ćeš biti zdrav. Prostudu, nazeb, probade, sandžije, leči odlično i brzo ovo. Uzmi utučena pirinča i bibera jednu šaku i pomešaj sa voskom, pa tu smesu metni na žeravicu i nadnesi otvorena usta na taj dim i udiši ga. Ali pre toga treba se skinuti do gole kože, pa sednuvši pored žara, ogrnuti se i dobro ututkati ćebadima ili drugim toplim pokrivačima. Kad se dobro oznojiš, otari znoj, obuci se i lezi u tonlu postelju, pa si sutra zdrav.

LISNATE MEKIKE GOTOVE ZA TREN SMILE EMOTIKON STARI,POMALO ZABORAVLJENI RECEPT…!

Sastojci:
800gr. brasno

  2 case(400 ml) mlake vode
2 male kas. so
1/2 kesice prasak za pecivo
malo putera(margarin,ulje)



sir za punjenje
ulje za przenje
Priprema:
Od celog brasna oduzme se malo za ukuvavanje i za posip,a u ostalo brasno dodaje se so i pecivo i sa vodom zamesi se testo da se ne lepi.Ostavi se da malo odmori. Na pobrasnjeni sto razvije se oklagijom sto tanja kora-pravougana,premaze se omeksalim puterom(u tanak sloj),stavi se izmrvljeni sir na cele kore i uvije u rolat.




  Zatim se rolat isece na 14 komada.Krajevi se fino pritisnu da se zalepe. Onda se oklagijom malo razvuku debljine oko 1 cm.Kada se sve naprave prze se u vrelom ulju sa obe strane.Kako se isprze svaka se stavi u tanjiru sa kuhinjskom hartijom da bi upile visak masnoce.
Posluživanje:
Sluze se sa pavlakom,jogurtom,sirom.

test

testni